fbpx
Your API key has been restricted. You may upgrade your key at https://www.weatherbit.io.

7 probiotskih namirnica koje volimo

Već postoje na stotine naučnih proučavanja koja ukazuju da probiotici (korisne crevne bakterije) utiču pozitivno ne samo na organe na varenje, već i na čitav organizam, uključujući imunitet i raspoloženje. A ove kvalitetne izvore probiotika voli većina ljudi:)

Ako ste često bolešljivi, ili imate problema sa varenjem, možda vam nedostaju probiotici. Neka novija istraživanja ukazuju da probiotici štite organizam od bolesti na ćelijskom nivou i da direktno utiču na imunitet. Iako vas sami probiotici po sebi možda neće potpuno zaštititi od bolesti, istraživanja ukazuju da oni svakako mogu da spreče poremećaje u organima za varenje. Pregled raznih istraživanja objavljen u časopisu BioMed Research International ukazuje da određene vrste probiotika mogu da ublaže simptome inflamatorne bolesti creva. Ipak, to ne znači da probiotici mogu da zamene standardne metode lečenja.
Posebno je važno, ako ne i neophodno, da nakon terapije antibioticima konzumirate probiotike.
Ukratko, za opšte zdravlje je veoma važno da redovno sa ishranom unosimo korisne bakterije, probiotike, kao i tzv. prebiotike, supstance kojima se probiotske bakterije hrane. Evo nekoliko omiljenih namirnica koje su dobri izvori probiotika (nekima od njih ćete se verovatno obradovati:))
Crna čokolada. Pored mnogih zdravstvenih dobrobiti koje donosi, čokolada je i odlična za poboljšanje crevne flore! Iako sama ne sadrži probiotike, prijateljske bakterije razlažu i fermentišu sastojke crne čokolade. Time se postižu antiinflamatorni efekti koji koriste zdravlju. Čokolada se može smatrati probiotskom namirnicom, zato što doprinosi zdravlju mikrobioma creva. Čokolada je verovatno i najzdraviji desert posle voća – naravno, u umerenim količinama. Ali, imajte u vidu da se ovo ne odnosi na većinu tzv. mlečnih čokolada. Crna čokolada treba da ima minimum 70% kakaoa da bi donela značajnije zdravstvene dobrobiti.
Grašak. Ova mahunarka sadrži dosta skroba, obilje biljnih vlakana i B vitamina. Grašak sadrži i poseban soj probiotika, koji, nažalost, ne može da preživi kuvanje. Dakle, da bi poslužio kao izvor probiotika, mladi grašak treba konzumirati svež, kao dodatak salatama.  
Fermentisani sir. Mnoge vrste “kačkavalja” sadrže korisne bakterije za crevnu mikrofloru. Jedan od najboljih izvora je čedar sir. Časopis Journal of Applied Microbiology je utvrdio da dobre bakterije u ovim sirevima uspevaju da opstanu kroz čitav proces prerade. Pored čedar sira, nekoliko drugih poznatih vrsta su dobri izvori probiotika, npr. mocarela, gauda i mladi sir.
Turšija. Zimi je sjajan kiseli kupus. U ostalim periodima godine, to mogu da budu i ukiseljeni krastavci, ostavljeni da fermentišu samo u slanoj vodi. To ne samo da im daje kiseo ukus, već ih čini punim probiotika. Međutim, ako se kiseli krastavci pasterizuju (kao što je slučaj sa pakovanjima kiselih krastavaca koje kupujete u prodavnicama), gotovo sva korist je izgubljena, pošto pasterizacija uništava probiotike.
Hleb od kiselog testa. Kiselo testo nastaje fermentacijom u kojoj glavnu ulogu igraju upravo korisne bakterije, pa je zato ovaj hleb dobar izvor probiotika. Časopis Journal of Applied Microbiology je ukazao da su svi fermentisani proizvodi odlični za odbranu organizma protiv štetnih bakterija, iako taj mehanizam nije do kraja naučno objašnjen.
Masline. Većina ljudi koji se zdravo hrane znaju da je maslinovo ulje veoma zdravo. Ali, manji broj zna da su podjednako zdrave i same masline. Pored biljnih vlakana i ulja, masline sadrže neke sojeve korisnih bakterija koje mogu da poboljšaju varenje i podstaknu imunitet.  
Tempeh. Ovo je alternativa mesu, načinjena od fermentisanih zrna soje. Fermentacijom ta zrna omekšaju, pa se potom oblikuju u tempeh, koji možete da pripremate na isti način kao i meso. Tempeh je odličan izvor dijetnih vlakana i biljnih belančevina. Pošto je fermentisan, on takođe sadrži sojeve korisnih bakterija koje su zdrave za naš organizam.

Ne zaboravite ni prebiotike. Prebiotici su “hrana” za probiotske bakterije. Srećom, mnoge uobičajene namirnice bogate su prebioticima, na primer: integralne žitarice, banane, ovas, luk i kakao.

Da li uzimati pilule probiotika?
Svakako, kada je to potrebno i ako lekar tako preporuči. Međutim, u uobičajenim okolnostima bolje je dobijati probiotike prirodno, iz namirnica koje su njihovi prirodni izvori.

Preuzeto: Zdravahrana.com

Tagovi:
Pročitajte još: