Evropska unija uvodi nova pravila za organsku poljoprivredu – Primena uredbe od 2021.

Kako je objavljeno na sajtu Direkcije za acinalne referentne laboratorije, Evropsko veće je usvojilo novu Uredbu o organskoj proizvodnji i obeležavanju organskih proizvoda –Regulation (EU) 2018/848 of the European Parliament and of the Council of 30 May 2018 on organic production and labelling of organic products and repealing Council Regulation (EC) No 834/2007.

Nova uredba će se primenjivati od 1. januara 2021. godine, a njome će biti pojednostavljena pravila o proizvodnji i dalje usklađena putem ukidanja izuzetaka i odstupanja. Takođe, kontrolni sistem će biti ojačan zahvaljujući strožim merama opreza i širim proverama na osnovu rizika duž celog lanca snabdevanja.

Proizvođači u trećim zemljama moraće da se pridržavaju istih pravila kao i proizvođači u EU, a predmet nove regulative biće šira lista proizvoda (na primer – so, pčelinji vosak, listovi vinove loze), kao i dodatna pravila proizvodnje (recimo, za jelene, zečeve i živinu).

Sertifikacija će biti lakša za male poljoprivrednike, zahvaljujući novom sistemu grupnog sertifikovanja, a kako bi se smanjio rizik od slučajne kontaminacije pesticidima koristiće se jedinstven pristup. Odstupanja za proizvodnju u gredicama u staklenicima biće ukinuta.

Organska hrana u Srbiji

Organska proizvodnja u Srbiji ima tendenciju rasta. Tokom 2011. ukupna površina pod organskom proizvodnjom bila je 6.335 hektara, a u 2017. godini 13.423 ha, što je povećanje za više od dva puta. Najveće površine su u Vojvodini, a najviše se gaje žitarice i industrijsko bilje (region Vojvodine) i voćne vrste (region Šumadije i Zapadne Srbije i Južne i Istočne Srbije). Broj proizvođača je porastao sa 213 iz 2011. godine na 434 proizvođača u 2017. godini. U organsku proizvodnju je uključeno i 5719 kooperanata, odnosno malih proizvođača koji imaju zaključen ugovor o saradnji sa nekim od proizvođača i izvoznika organskih proizvoda.

Izvoz organskih proizvoda u 2017. godini iznosio je 23.113.073 EUR. Najviše se izvozilo u zemlje Evropske unije (najviše u Nemačku) i to smrznuto jagodasto voće, pre svega malina. Takođe, asortiman proizvoda je danas razumljivo širi, ali je i dalje najviše primarnih proizvoda, neprerađenih ili sa najmanjim stepenom prerade (npr. sušeno voće).

Izvor: eKapija i kula.rs

Be the first to comment

Leave a Reply