Izložba slika pod nazivom “Antidot”

Kulturni centar “Laza Kostić” Sombor Vas poziva na otvaranje izložbe slika pod nazivom “Antidot”, slikara Mate Đorđevića, koje će biti upriličeno 19. marta 2019. godine u Galeriji KC “Laza Kostić”, sa početkom u 19h. Postavka će trajati do 6. aprila.

Mate Đorđević je dobitnik nagrade bijenala “Likovna jesen” 2012. godine, tako da predstojeća izložba predstavlja nastavak saradnje između slikara i somborskih institucija kulture.
Radovi koji će biti predstavljeni somborskoj publici nastali su u periodu između 2015. i 2019. godine. Podrazumevaju prvenstveno velika platna na kojima je umetnik radio u Francuskoj.

Autor o izložbi “Antidot”:
“Mene bodri besmisao ovog poziva, ali nije moj poziv ništa apsurdniji, prazniji i šupljiji od rada čoveka koji čisti ulice. Ovo sam rekao u jednom pristojnom smislu bez ikakve pretenzije da nekome umanjeujem svrhu. Ljudi pošteno čiste đubre za drugima, a to čine i ove moje slike, nimalo retko. Ja slikam nalik čoveku koji je preživeo veliku epidemiju. Sve je progutalo ovo moje slikarstvo i sad nema nazad. Ja sam utopljenik koji radovima rasipa umor, duboko upaljen umor. A za mene lično ovo nije izložba, već stanje, ili, ako želite tačnije, istupanje pred tuđe oči; dok su platno i pinjel samo alatke kojima se to stanje operiše, neka vrsta hirurgije, operacije na živo, suptilne opreracije, tananim instrumentima. Protivotrov (antidote) je način podnošenja jedne stvarnosti. Ljudi su anestezirali humanost odavno. Esencija moga rada i mene je pod senkom tog beščašća, dok simbole humanosti u obliku vidljivosti i potentnog geniusa – sterilnu čistotu, depresivnu vedrinu, Valpurgijske noći, profesionalizam pod osmehom cinika, ego namirisan halucinacijom, vasceli svet, univerzum, enciklopedijsko i kabinetsko sveznanje, savršenu čistotu misli i jezika, praznu gramatiku, svet miropomazanih, krajnju i apoditičku posebnost svakog čina, mamonizam, prepuštam drugima. Svu tu vrhovnost akademskih praznina. No, zahvalan sam na tom humusu Dioklecijanovog kompleksa što postoji, upravo na njemu rastu divergenti poput mene. Ucelo je sve razoreno pod tom slikom, ljudi su od pamtiveka razoreni od tog i takvog čistunstva tehničara naspram ličnosti. Ova izložba je oda jednog izgubljenog duha.“

Izložbu prati tekst Muharema Bazdulja , koji je posvećen slikarstvu Đorđevića:
“I zaista, figure na Đorđevićevim platnima kao da dolaze iz dječijih noćnih mora. A ipak, pred tim platnima ne želimo da skrenemo pogled. Pred tim figurama ne osjećamo strah. I nema to veze sa racionalnim osjećajem da se nemamo čega bojati. I kad gledamo horor film, lako je samom sebi reći: ovo pred nama je filmsko platno, sve što vidimo je rezultat snimanja, prizori koje gledamo su artificijelni, vještački, snimljeni na setu, u nekom studiju, uz reflektore, kamere, tehničare, tonce i ostalu menažeriju i skalameriju. Ako je horor dobar, što će reći – uvjerljiv, takvi sofizmi ne pomažu. Figure na Đorđevićevim platnima ne izazivaju strah jer slikar ne želi da ih se bojimo. Njegova je ambicija veća. On želi da nas podsjeti. Želi da se prisjetimo kako smo voljeli mrak.“

Mate je rođen u Beogradu 1983. godine. Živi i radi na relaciji Beograd-Pariz od 2014. godine. Dobitnik je brojnih nagrada u zemlji i inostranstvu, među kojima su najznačajnije: nagarada za crtež “Vladimir Veličković”, pomenuta nagrada na bijenalu “Likovna jesen” u Somboru, jedini je sa naših prostora tri puta nagradjen od strane Francuske Akademije nauka i umetnosti – sektor lepih umetnosti (za crtež, slikarstvo i za celokupan opus u vidu jednogodišnjeg rezident programa), a pobrao je priznanja i u Makedoniji, Švajcarskoj itd.

Slika: Medicina, 200 x 160 cm, ulje na platnu, 2017

Be the first to comment

Leave a Reply