Prašuma, što doslovno znači ‘stara šuma’ , tip je vegetacije kojim se nazivaju one šume koje su se od svog nastanka razvijala uz malo (sekundarne) ili bez uticaja čovjeka (primarne), odnosno nastale su delovanjem prirode. Primarna prašuma je šuma na koju čovek nije nikada bio uticao. Za razliku od primarne, sekundarna prašuma je nekad bila gospodarska šuma koju se izuzelo iz gospodarenje te ju se prepustilo neka se samoregulira. S vremenom takva šuma svojim najbitnijim strukturnim obežjima postaje slična pravoj prašumi.
U Europi je prašuma stara oko 10 000 godina, što znači da se pojavljuje nakon ledenog doba koje je tu vladalo prije 15 000 godina. Prašume po geografsko-klimatskim karakteristikama delimo na nekoliko vrsta, osnovne su tropske kišne šume u tropskim područjima (najpoznatija vrsta), i umerene (skandinavske, europske i prašume umerenih i hladnih zona). Imenom džungla u širem smislu označava se tropska kišna šuma a njezino ime dolazi iz sanskrtskog jangala (pustara).
Na području bivše Jugoslavije nalazi se znatan broj starih prašuma nastalih delovanjem prirode. Bilo ih je 20, i to 3 u području BIH-a, „Janj“, „Lom“ i „Perućica“. U Sloveniji 4, u Hrvatskoj 6 (Čorkova uvala, Muški bunar, Klepina duliba), u Srbiji 5, i po jedna u Crnoj Gori i Makedoniji.
Smisao prašuma jeste da, ostave deo iskonske šume nedirnutim, upravo zato da bi se naučnicima omogućilo proučavanje zakonitosti razvoja šumskih zajednica, a drugima da na ograničenom prostoru vide kako bi izgledala šuma, da u njoj nije bilo ljudskog uticaja.
Izvor: sr.wikipedia.org
