Proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije, zaštita životne sredine kroz iskorišćavanje organskog otpada koji bi inače završio na deponijama ili u prirodi, te za samog vlasnika podsticaj u vidu garantovane otkupne cene struje proizvedene u biogasnim elektranama dovoljni su razlozi za instaliranje ovih postrojenja. Pogodne su za kompanije koje u procesu proizvodnje generišu veće količine različitih vrsta organskog otpada kao što su farme, postrojenja za preradu hrane, klanice…
Kako za eKapiju objašnjava Mara Bojić, predstavnik nemačke firme Goffin Energy i koja se izgradnjom biogasnih elektrana bavi više od 20 godina, vrednost investicija u ovo postrojenje zavisi od veličine biogasne elektrane, a kreće se u rasponu od milion do 3 mil EUR. Povrat investicije, kaže, može se očekivati za 3 do 5 godina.
– Postoji i mogućnost subvencija putem fondova koji finansijski podržavaju projekte zaštite životne sredine i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Osim toga, država podstiče proizvodnju električne energije iz biogasnih elektrana kroz otkup struje po garantovanim otkupnim cenama. Garantovane otkupne cene za biogas elektrane do 150 kW su duplo veće u FBiH, odnosno 0,48 feninga, nego u RS gdje je cena otkupa 0,24 feninga po kW. Međutim, planirana količina električne energije dobijene iz biogasnih elektrana koja se podstiče u Republici Srpskoj je četiri puta veća – ističe Bojić.
Objašnjava nam da mnoge biogasne elektrane kao energent koriste samo kukuruznu silažu.
– Međutim, vremenom se to pokazalo kao neisplativo, jer je kukuruzna silaža ustvari hrana za stoku i skupa je. Upravo iz ovog razloga, tim stručnjaka u kompaniji Goffin Energy, sa iskustvom više od 20 godina u ovoj oblasti, se odlučio na dobijanje biogasa kroz više fazni proces prerade organskog otpada i razvoj tehnologije koja će moći da koristi organski otpad kao energent. Tako da naše biogasne elektrane kao energent koriste sve vrste otpada iz poljoprivredne proizvodnje, odnosno goveđi stajnjak, slamu, travu, klaonički otpad, ostatke hrane, voća i povrće i druge ostatke iz prehrambene industrije.
Tri su direktna benefita koja se mogu dobiti iz procesa prerade organskog otpada uz pomoć biogasnih elektrana, a to su električna energija, toplotna energija i đubrivo.
U BiH samo jedna biogasna elektrana
Od veličine farme zavisi da li će otpad samo sa te farme biti dovoljan za održavanje rada biogasne elektrane.
– Za rad biogasne elektrane od 100 kW potrebno je obezbediti 3 do 5 tona sirovine dnevno. Ako govorimo o goveđim farmama, onda je pogodna sirovina goveđi stajnjak sa slamom koji se lako prikuplja na farmama koje koriste slamu kao prostirku. Postoji zainteresovanost za Goffin Energy tehnologiju kod naših farmera, a najviše zbog prednosti korišćenja različitih vrsta organskog otpada kao sirovine. Ovo otvara mogućnost saradnje sa firmama koje imaju manje količine organskog otpada i koje su zainteresovane da besplatno ili uz neku simboličnu cenu predaju, čak i dovoze taj otpad vlasniku biogasne elektrane.
Što se tiče prepreka za instaliranje ovih postrojenja kod nas, Bojić objašnjava du su to nedovoljna informisanost i nedostatak novca.
– Za sada kod nas postoji samo jedna veća instalirana biogas elektrana, a to je u firmi MG Gold u Donjem Žabaru. Po mom mišljenju, ova statistika će ići na bolje. Već nas je kontaktirao određen broj firmi koje su zainteresovane da im prezentujemo našu tehnologiju.
Pokretljive biogasne elektrane
Goffin Energy proizvodi i biogasne elektrane kojima je proces proizvodnje biogasa smešten u kontejnere, što ih čini pokretljivim.
– Ukoliko dođe do potrebe za premešanjem, da li zbog boljeg ili bližeg izvora energenta, može se preseliti. Potpuno je automatizovana i zahteva samo nekoliko sati rada dnevno, odnosno vreme potrebno za ubacivanje sirovine u rezervoar za hranjenje. Biogas elektranene ovog tipa mogu se graditi do veličine 250 kW.
Osim toga, kaže, biogasne elektrane ovog tipa ne zauzimaju mnogo prostora koji se često javlja kao problem kod proizvodnih firmi koje imaju potencijal i potrebu za izgradnjom biogasne elektrane u krugu firme.
– U Bosni i Hercegovini postoji mnogo sirovine, odnosno različitih vrsta organskog otpada koji bi se mogao preraditi u ovim elektranama i time pametno iskoristiti – kaže Bojić.
Za kraj nam navodi statistiku i upoređuje region sa Nemačkom.
– Kada su u pitanju biogasne elektrane, kao što rekoh u BiH postoji jedna, u Sloveniji sedam, Srbiji ima 12, dok je u Nemačkoj 9.000 biogas elektrana.
Slobodana Šubara
Preuzeto: eKapija
